Ovaj tekst je  objavljen u ”Novinaru“, glasilu Hrvatskog novinarskog društva.

Trebaju li novinari štititi nacionalni interes ili služiti javnosti?

Sukob dvojice najviših obavještajnih dužnosnika sa šestoricom novinara, u trenutku kada pišem ovaj tekst (nedjelja 23.svibnja), odnosi i drugu obavještajnu žrtvu.

Željko Bagić

Dugogodišnji savjetnik predsjednika RH za nacionalnu sigurnost Željko Bagić, a kako je najavilo nekoliko dnevnih novina (Jutarnji list, Vjesnik i Večernji list) bit će odlukom predsjednika Stjepana Mesića umirovljen tzv. predsjedničkom mirovinom. Predsjednik umirovljuje Bagića zbog javnih sumnji da je njegov savjetnik održavao kontakte s odbjeglim generalom Antom Gotovinom .

Predizborno je vrijeme, a aktualni predsjednik u kampanji je za drugi mandat na čelu države. I Glavna haška tužiteljica najavila mu se u posjet, pa bi jako nezgodno odjeknulo da Haag javno izrazi kritike na račun predsjednika Mesića ili njegova Ureda da opstruiraju suradnju Hrvatske s tim sudištem.

Ali, kao i u slučaju Franje Tureka koji je morao odstupiti s dužnosti ravnatelja Protuobavještajne agencije 09. ožujka o.g., a nakon čega se zapravo saznalo da se POA intenzivno bavila uhođenjem novinara Davora Butkovića , Ivana Zvonimira Čička (Jutrnji list), Gordana Malića (Globus), Ivice Đikića (Feral Tribune), Borisa Pavelića (Novi list) i potpisnika ovog teksta (Vjesnik), teško je za očekivati, da će državni vrh koji ima utjecaja na profesionalne sudbine spomenutih obavještajaca, službeno obrazložiti sve aspekte smjena na čelu obavještajne zajednice.

Vlatko Cvrtila

Naime, iako je predsjednik Mesić u intervju za "Feral Tribune" Od 01. travnja o.g., a i u kasnijim izjavama, potvrdio da je Franjo Turek u Uredu predsjednika održao prezentaciju o kontaktima novinara, bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića i "špiclova, stranih i domaćih" (op. a), te pored toga što je predsjednik javno osudio Turekove postupke, ostale instance nadzora i kontrole tajnih službi: Vlada, Odbor za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora i Vijeće za nadzor sigurnosnih službi, nisu ni konstatirale, ni osudile Turekovo nezakonito postupanje. Čak što više!

Odbor za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku primio je na znanje, bez kritičkih primjedbi, izvještaj Vijeća za nadzor sigurnosnih službi koje je na zahtjev četvorice novinara (Malića, Đikića, Pavelića i Peratovića) ispitivalo je li POA nad spomenutima primjenjivala mjere tajnog nadzora.

Vijeće je od POA-e dobilo odgovor da POA nad četvoricom novinara, ali ni nad drugim novinarima, "unatrag godinu, a ni danas" ne primjenjuje mjere tajnog nadzora.

Saborski odbor se zadovoljio ovakvim odgovorom, a predsjednik Odbora Ivan Jarnjak kazao je da o toj temi članovi Odbora neće više raspravljati.

Premijer Sanader izbjegavao je dati određen odgovor je li Turekove prezentacije u Vladi uopće bilo.

Prvu javnu naznaku da su tajne službe informirale Sanaderovu Vladu svojom verzijom Gotovininog boravka u Hrvatskoj ili izbivanja iz nje, a koja je uključivala konstrukciju o zavjeri domaćih novinara, bivšeg ravnatelja policije Ostojića sa stranim špijunima i domaćim "obavještajnim podzemljem", dao je upravo član Sanaderova tima, ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić .

Ivan Jarnjak

U intervjuu "Jutarnjem listu" od 05. ožujka Mlinarić je kazao da su strane tajne službe preko dijela naših medija iznosile dezinformacije da je Gotovina boravio u Hrvatskoj.

Iako se Milnarićeva izjava temeljila na Turekovim podacima, premijer Sanader tražio je od predsjednika Mesića da se složi s promjnom na čelu POA-e.

Novinari bliski Franji Tureku, osobito direktor "Nacionala" Ivo Pukanić javno su stali u njegovu obranu napadajući svoje kolege da su u dosluhu s Rankom Ostojićem i stranim i domaćim obavještajcima, dezinformirali Carlu del Ponte da Ante Gotovina boravi u Hrvatskoj, te da ga štiti POA.

Šime Lučin

Kako je već i zagrebačka špica brujala o identitetu novinara s Turekove liste "Vjesnik" je prvi objavio u kojim medijima rade "suradnici stranih špijuna" a "Feral Tribune" uz suglasnost uhođenih, objavio je njihova imena.

Malić, Đikić, Peratović i Pavelić na poticaj Vlatka Cvrtile predsjednika Vijeća za nadzor sigurnosnih službi poslali su predstavke Vijeću da ispita jesu li od POA-e bili uhođeni. Butković i Čićak nisu se obratili Vijeću. Čičak uz obrazloženje da "nije budala žaliti se onima koji ga prisluškuju".

Očekivala se i rasprava saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Član odbora iz SDP-a Šime Lučin ocijenio je bitnim da se utvrdi je li POA prema novinarima primjenjivale mjere tajnog praćenja i prisluškivanja.- "Jer ako jesu, to bi mogao biti povratak na stanje od prije 2000., kad se novinare prisluškivalo da se utvrdi tko iz vlasti curi informacije prema medijima". Odgovor na te sumnje trebalo bi dati Vijeće za građanski nadzor službi, rekao je Lučin.

Pero Kovačević

Pero Kovačević, član Odbora iz redova HSP zalagao se za parlamentarnu raspravu o ovom problemu, jer kako je rekao njegov stranački šef Ante Đapić: "Mi vjerujemo da su novinari surađivali sa stranim obavještajnim službama i želimo da se to istraži". 

Umjesto rasprave koju je onemogućila HDZ-ova većina na čelu s Ivanom Jarnjakom članovi Odbora izviješćeni su od POA-e da se ta agencija bavila samo analizom dva teksta na temu Ante Gotovine koje su u jesen prošle godine objavili Ivica Đikić i Željko Peratović.

Jedan od većih paradoksa ove priče je činjenica da su od prozvanih novinara jedino Boris Pavelić i potpisnik ovih redaka, više puta iznosili "informacije iz dobro upućenih izvora", nagađanja i pretpostavke da je optuženik ICTY, umirovljeni general Ante Gotovina prošle godine boravio u Hrvatskoj.

Ostale kolege nisu na tako izravan način tretirale pitanje njegovog skrivanja. Kritizirale su ponašanje Tureka i Bagića na prikupljanju dokumentacije za pomoć obrani Gotovini ili činjenicu da Turek nije dovoljno objasnio svoju ulogu operativca SZUP-a u Gospiću 1991. kad su počinjeni ratni zločini.

Boris Pavelić objavio je u listopadu prošle godine informaciju da Gotovina boravi na području Dalmacije i da se sprema na manju operaciju u Francusku. Sasvim neočekivano, potvrda Pavelićeve informacije stigla je početkom ove godine iz "Le Monda". Piotr Smolar u tekstu na čitavoj strani tog svjetski uglednog pariškog dnevnika napisao je da je bivši legionar i haški bjegunac u listopadu prošle godine doista i boravio na jugu Francuske.

Na tekst u "Le Mondu" koji je obilovao pojedinostima iz "kriminalne" Gotovinine prošlosti do uključenja u Domovinski rat, pa i kasnije, nisu stizali demantiji, ni iz Hrvatske, ali ni iz Francuske.

Anto Đapić

Dapače, u pismu koje je veleposlanik RH u Nizozemskoj Frano Krnić u veljači uputio na mjerodavne adrese u Vladi, a pod oznakom državne tajne objavio ga "Nacional" prenosi se kako savjetnik Glavne haške Tužiteljice Anton Nikiforov potvrđuje da je Francuska Tužiteljstvu u Haagu dostavila šokantne podatke o Gotovininoj kriminalnoj prošlosti.

Primjedbu dnevničara "Jutarnjeg lista" Radovana Stipetića da su hrvatski mediji uglavnom prešutjeli navode iz "Le Monda", koji usput rečeno, do temelja ruše mit Nenada Ivankovića o Gotovini, može se nadopuniti primjedbom da u našim novinama doista rijetko propitkivala mogućnost da se Gotovina pred Haagom skriva upravo u Hrvatskoj.

Zar je to pitanje nenovinarsko, nelegitimno?

Zar je ta mogućnost nevjerojatnija od one da se skrivao u Londonu, kako su sugerirali iz kruga onih koji su s njim kontaktirali? Može li se i na naš ceh primijeniti upozorenje "svi smo mi taoci Ante Gotovine"?   Jer, koncem mandata Račanove Vlade većina se medija sprdala s mogućnošću da je Gotovina viđan u Hrvatskoj.

Ante Markov

Objavljivane su potjernice za pripadnicima tzv. domaćeg obavještajnog podzemlja koje navodno "za novac Carli Del Ponte prodaju dezinformacije o Gotovini u Hrvatskoj".       

Na koncu, novinari koji su se našli na udaru obavještajaca nisu dobili izravnu potvrdu da su protiv njih poduzimane nezakonite mjere tajnog nadzora, jer su samo radili svoj  posao.

Osim micanjem s dužnosti onih koji su te mjere poduzimali da bi prikrili svoje nezakonito komuniciranje s haškim optuženikom, nisu drukčije kažnjeni.

A da je komuniciranje s Gotovinom bila državna politika nisu otkrili novinari, već bivši predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov koji je u lipnju prošle godine nakon jednog HSS-ovog skupa dopisniku "Novog lista" kazao da je u slučaju Gotovina "sve pod kontrolom jer da su s generalom u kontaktu naše tajne službe".

A jesu li neki novinari za račun tih "naših tajnih službi" kontaktirali s Gotovinom i spada li to u obranu nacionalnog interesa i je li dužnost novinara zastupati takvo shvaćanje nacionalnog interesa, i zašto se takvo ponašanje javno ne kritizira, pitanja su koja tek treba ozbiljno razmotriti.

Željko Peratović